Hodočašće na Trsat i Košljun

Hodočašće na Trsat i Košljun

U subotu 30. srpnja 2016. u ranim jutarnjim satima uputili smo se na hodočašće u Svetište Majke Božje na Trsatu. Hodočastilo je stotinjak hodočasnika župe Presvetog Trojstva. Predvođeni župnikom fra Krunoslavom Albertom, uz bogat duhovni program i molitvu krunice, put do Trsata bio je ispunjen.
Svetište Majke Božje Trsatske sedamstoljetno je mjesto osobitog vjerskog i kulturnog događanja kao i vjerničkog okupljanja. Ono je najstarije hrvatsko marijansko svetište s kontinuiranim štovanjem Majke Božje po hodočasničkom okupljanju.

Po dolasku na Trsat imali smo priliku za sakramenat ispovijedi, nakon kojeg smo sudjelovali u zajedničkoj pobožnosti križnoga puta na trsatskom brijegu.
U 10 sati bila je hodočasnička sveta misa na kojoj su nam se pridružili hodočasnici iz raznih krajeva Lijepe naše, te hodočasnici iz naših susjednih karlovačkih župa. Slavlje svete mise bila je prava duhovna okrijepa za svakog hodočasnika.
Nakon kratkog odmora i osobnih pobožnosti posjetili smo Kapelu svijeća i Kapelu zavjetnih darova. Osobita radost bio je i susret s franjevcima koji su djelovali u našoj župi, a to su fra Bernardin Plantek i fra Igor Andrijević koji sada djeluju u trsatskom svetištu. U pjesmi i molitvi uslijedio je obilazak oko oltara  Majke Božje Trsatske uz oproštaj hodočasnika.

trsat košljun1

Na povratku iz Rijeke posjetili smo otočić Košljun. Dočekao nas je gvardijan franjevačkog samostana, te uputio u ljepote Košljuna, kulturnog nasljeđa i franjevačkog djelovanja. Košljunski fratri, vođeni poslanjem svetoga Franje, žive franjevačku duhovnost u ovoj prekrasnoj oazi mira i tišine. Posebni vid duhovnog djelovanja braće je i vođenje duhovnih vježbi i obnova, te prihvat posjetitelja Košljuna. Mnogi od nas prisjetili su se duhovnih vježbi kojima smo i sami bili sudionici niz godina. Na Košljunu se održavaju razne kulturne priredbe: koncerti, izložbe i slično. Na otoku se nalazi muzej s etnografskom zbirkom koja sadrži mnogobrojne predmete krčkih ribara i seljaka te narodne nošnje s cijelog otoka Krka. Samostan posjeduje i bogatu zbirku koju sačinjava velika zbirka školjaka i unikatni primjerci životinja, kao npr. janje s jednim okom. Samostan posjeduje i bogatu knjižnicu s oko 30.000 knjiga. Među njima je i Ptolomejev atlas tiskan u Veneciji 1511.godine (jedan od ukupno tri sačuvana). Samostan je spomenik nulte kategorije. Na otoku se nalaze i dvije crkve – Navještenja Marijina i sv. Bernardina.
Povijest Košljuna, prema arheološkim nalazima, seže u predkršćansko doba. Povijesno značenje Košljuna postaje uočljivije osnivanjem benediktinske opatije tijekom 11. stoljeća. Svetište sv. Marije Košljunske u “Mostiru”, postaje izvor svježine vjerskog, kulturnog i nacionalnog života otoka Krka i okolice.

trsat košljun3

Unatoč svojoj veličini Košljun uopće nije tako mali, jer se na samo 68.500 kvadratnih metara ponosi s više od 400 različitih biljnim vrstama (što je više nego što ih imaju otoci Velike Britanije), od tog je bilo na njemu registriranih151 različitih vrsta gljiva. 65% otoka pokriveno je bogatom šumom, koja je namijenjena mirnim šetnjama, meditaciji, te relaksaciji posjetitelja, te tamo nastanjenim redovnicima, koji žive u Franjevačkom samostanu iz petnaestog stoljeća. Danas je dio samostana namijenjen muzeju, u kojem između ostalih čuvaju zbirku narodnih nošnji te rijetke primjerke glagoljičkih rukopisa.

Postoji i legenda o nastanku otoka. Kažu, da je nekad u toj uvali nije bilo mora, nego polje, koje je bilo u vlasništvu dvojice braća. Jedan od njih bio je slijep. Zemlju su braća obrađivali zajedno, međutim kada je došlo vrijeme branja usjeva i dijeljenja žetve, slijepi brat bio je pokraden. To je naljutilo Boga, zato je polje potopio u more, a ostala je samo posjed i kuća slijepog brata. Taj posjed danas je otočić Košljun.

trsat košljun6

Prva stvar koju se ugleda po dolasku na otočić je kip Svetog Franje Asiza s udomaćenim vukom, koji simbolično prikazuje kako divlja priroda postane čovjeku prijatelj – upravo to se dogodilo s prirodom na otoku Košljun. Šuma zimzelenih hrastovih stabala pravi sklonište i štiti samostan te spašava plodnu zemlju, koja bi inače bila otpuhana zbog vjetra ili potopljena zbog kiše. Zbog toga bi otok bio zapušten i bez života, kao i većina drugih otoka  na Jadranskom moru.
Ispred ulaza u samostan na glagoljici je napisano ”Mir i dobro”, s tom izrekom i redovnici pozdravljaju svoje posjetitelje.

trsat košljun5

Imali smo priliku uživati u ljepoti i mirisima prirode uz posebnu atmosferu na otoku. Vožnja brodicom bila je dodatna radost. Po povratku s Košljuna, ostali smo neko vrijeme u Punatu gdje su hodočasnici imali priliku za osvježenje.
Uslijedio je povratak. Uz podjelu iskustva, raspjevani i radosni, ispunjeni milostima i zahvalni Trojedinoj Ljubavi i Majci Milosti vratili smo se u Karlovac u ranim večernjim satima.

(tekst: Snježana Zdraveski, foto: Nenad Petrić)

trsat košljun 6